Predstavljanje romana Svako poludi na svoj način
U Gradskoj biblioteci, 25. marta, predstavljen je roman Svako poludi na svoj način Stefana Čapalikua, pisca, publiciste i poznatog dramaturga iz Albanije.
Stefan Čapaliku: (1965), diplomirao je albanski jezik i književnost na Univerzitetu u Tirani 1988, nakon čega je nastavio stručno usavršavanje u Italiji, Češkoj i Engleskoj, da bi doktorsku disertaciju odbranio 1996.Od 2005. godine istraživač je pri Centru za albanske studije i profesor estetike na Univerzitetu umetnosti u Tirani.
Piše poeziju, prozu, drame i eseje koji su prevedeni na engleski, nemački, francuski, italijanski, rumunski, poljski, bugarski, srpski, makedonski i turski jezik. Pozorišni je i filmski reditelj. Za svoje drame, izvođene na nacionalnim i međunarodnim pozorišnim festivalima, osvojio je brojne nagrade i priznanja i proglašen najboljim albanskim dramskim piscem 1995, 2003, 2007, 2012. i 2016. godine.
Roman je sa albanskog preveo Danilo Brajović.
Autobiografski roman Svako poludi na svoj način, smešten u grad Skadar, obuhvata vreme od dve decenije tokom komunističke prošlosti Albanije. Taj period obeležen je prelomnim događajima, s jedne strane dešavanjima 1967, kada je Albanija proglašena ateističkom državom (zvanično, prvom i jedinom u istoriji), a sa druge, smrću njenog rodonačelnika, diktatora Envera Hodže, 1985.
Priča romana počinje sa dva bitna događaja koja su se desila piscu u tom periodu. Prvi kada je Enver Hodža, na čelu Komunističke partije odlučio da Albaniju proglasi ateističkom zemljom. Tada su zatvorene sve verske ustanove, džamije, crkve. I drugi događaj kada njegov otac donosi kući televizor. Njegova kuća postaje bioskop i svi koji su ranije išli u crkvu, sada su dolazili u njihovu kuću da gledaju televizor.
O knjizi su pored autora govorili Tamara Krstić i Zoran Hamović, domaćin večeri bila je Nataša Turkić.
http://clio.rs/SVAKO-POLUDI-NA-SVOJ-NACIN_Knjiga_109153
Smeštajući priču u rodni Skadar, pripovedajući o svojoj kući, komšiluku, gradu, njegovoj jedinstvenoj kulturi i tradiciji, uz pomoć čitave galerije likova autor postepeno gradi književno svedočanstvo o sveukupnom stanju Albanije tokom njenog najbolnijeg, komunističkog perioda u novijoj istoriji...