Tragovi
09.04.1826.
U velikom požaru, koji je izbio oko 22 časa i nošen jakim vetrom veoma brzo se širio, uništena je varoška bolnica, 82 kuće i brojni privatni objekti u ulici Toden (danas Rade Končara). Tom prilikom je bez krova nad glavom ostalo 447 žitelja, cela šteta je procenjena na 84.437 forinti, a u samoj bolnici na 2.013 forinti. Treba naglasiti da je znameni somborski senator (podigao je uz ostalo i "Pijacu u lancima") Ištvan Estergami, o svom trošku pet dana prehranjivao pogorelce hlebom
09.04.1941.
Kao prva linija odbrane prema Mađarskoj, naređeno je iseljavanje seljana Rastine i Aleksa Šatnića i to prema Somboru i Bačkoj Topoli, ali je veliki broj ostao u usputnim salaškim naseljima, dok su ostali u Somboru bili smešteni u OŠ "Braća Mihajlović", Materinskom domu i brojnim kafanskim svratištima. Po dolasku, mađarski okupatori će narediti povratak iseljenika u njihove opljačkane domove, da bi ih uskoro prognao u mađarske logore Barč i Šarvar.
10.04.1772.
Carica Marija Trezija je potpisavši povelju, uzdigla Bezdan u status slobodne varošice, koja je imala pravo na održavanje četiri vašara godišnje (15. marta, 16. juna, 21. septembra i 3. decembra). Upravu varošice je činio Magistrat od 12 članova na čijem čelu je birov (sudija). Magistrat je imao i pečat okruglog oblika sa natpisom: "BEZDANY Sig. Oppidi 1743", na sredini pečata je otvorena knjiga, iznad koje je petokraka kruna, a sa strane raonik i crtalo. Bezdan je svoju slobodu platio 1.010 forinti, a kako je erar tražio još 300, koje Bezdanci nisu imali, komorska uprava je i dalje ubirala vašarske takse, što će tek razrešiti car Jozef II 1782. vrativši to pravo Bezdanu.
11.04.1902.
Osnovana je PREHODNICA, Družina učenica Srpske učiteljske škole somborske, "Radi svog moralnog i umnog usavršavanja". Družina je imala svoja Pravila, Skupštinu, Upravni odbor, redovne, vanredne, počasne i dobrotvorne članove, dok je njezin rad nadziravao, od nastavničkog kolegijuma ovlašćeni, profesor škole. Prehodnica je nastavila tradiciju ranijih družina ove Škole "Venac" i "Natošević", a prethodila je dve godine kasnije osnovanoj vaspitnoj družini Ženske učiteljske škole "Nada".
13.04.1747.
Održan je zbor na kome su Somborci ovlastili svoje deputirce, koji su u Beču bili bitku za dobijanje statusa slobodnog i kraljevskog grada, da se u njihovo ime mogu zadužiti kod grofa Teofila de Palme na iznos od 120.000 forinti, kako bi namirili ugovorenu sumu sa Bečkim dvorom od 150.000 zlatnih forinti. Mada je jedan od uslova za dobijanje zajma bio da se sa istim složi Bačka županija, zajam je, ipak, ugovoren iako se tome usprotivila županijska administracija
14.04.1767.
Somborski župnik Antun Bajalić je osveštao kalvariju, koju je izgradio ugledni građanin Stevan Nađ. Kalvarija se nalazila na uzvišenju u naselju Gornja varoš gde su kasnije izgrađeni pogoni Drvoprerađivačkog preduzeća "Sloga". Ovde je postojao i kameni krst koji je, takođe, uklonjen kako se preduzeće širilo.
14.04.1801.
Održana je svečanost povodom završetka prevodnica na Francovom kanalu kod Malog Stapara, Vrbasa, Srbobrana i Bačkog Gradišta. Prevodnice su premošćavale visinsku razliku nivoa voda Dunava i Tise, koja je od Bačkog Monoštora do Bačkog Gradišta iznosila 9 m. Inače, radovi su već bili poodmakli jer će za nešto više od godinu dana kasnije kanal i celosti biti završen i predat na upotrebu.
