Tragovi
15.06.1778.
U Somboru je održana skupština Bačke županije na kojoj je pročitana i svečano uručena POVELJA TRGOVCIMA SOMBORA, carice Marije Terezije. U Povelji se utvrđuje obaveza udruženja da nabavi cehovski barjak; uvede plaćanje članarine; instalira sanduče za smeštaj cehovske dokumentacije; da svi trgovci redovno pohađaju bogosluženja; da unapređuju poslovno poštenje, a stariji da budu dobar primer mlađima; da u svoje članstvo mogu primati i trgovce iz drugih mesta, ali i da rade na sprečavanju nelegalnog poslovanja, te da pomažu članovima koji su u poslovnim teškoćama. Molbu su, na latinskom jeziku, uputili pravoslavni trgovci.
15.06.1875.
U Somboru je rođen STEFAN (STEVAN) ILKIĆ, svršeni preperandist somborski i slušalac Duhovne akademije u Kijevu, koju napušta zbog bolesti, da bi na razmeđu 19. i 20. veka u rodnom gradu bio značajan činilac u društvenom životu ovdašnjih Srba: kao učitelj Osnovne pravoslavne veroispovedne škole i perovođa je Srpske čitaonice i Dobrotvorne zadruge Srpkinja Somborkinja, potpredsednik Srpske somborske pevačke družine i među osnovateljima Srpske somborske knjižnice. Saradnik je Školskog lista, saurednik Sloge i urednik Velikog srpskog ilustrovanog kalendara 1908, kada se zamonašio kao prezviter u Kikindi, a potom je monah u potonjem manastiru Sv. Stefana u Somboru. Između dva rata je i upravnik Gradske biblioteke u Somboru (1921-1941), urednik i izdavač Duhovne straže časopisa za duhovnu prosvetu, monaški i crkveni život. Umro je u Somboru 9.05.1963. godine.
15.06.1889.
U Somboru je u organizaciji Somborskog sportskog udruženja održana jedinstvena atletska priredba pod nazivom TAKMIČARSKI PRAZNIK, na kome su nastupili takmičari u bacanju diska i kugle, skoku u vis i skoku sa motkom, trčanju na 400 i 800m sa preponama te 800m bez prepona, ali ni jedan rezultat sa ove priredbe ili imena pobednika u pojedinim disciplinama nisu ostali zabeleženi. Interesantno je da je ovom takmičenju, dve nedelje ranije, prethodilo nadmetanje članova Somborskog sportskog društva u disciplini hodanje na 32 km. Vremenom će se atletske utakmice umnožiti, a posebno će biti oduševljeno prihvaćene od srednjoškolske mladeži.
17.06.1883.
Izvršeno je osvećenje 53.5 m visokog tornja na Crkvi presvetog Trojstva, koji je temeljno renovirao preduzimač Karolj Firl i Maćaš Zelerin, tesar i krovopokrivač, a krst na vrh tornja je postavio Jožef Kripner, tesar, inače, svi iz Budimpešte. Hroničar je zabeležio da je u jabuku na vrhu tornja stavljen zapis koji glasi: Hvaljen Isus Hristos! Gospodin župnik somborski, opat Đula Feher je uz asistenciju pričešćivača…posvetio krst – znak našeg spasenja. Vrhovni pastir nad preko dvesto miliona vernika ovoga doba je sveti otac Leo XIII, po redu 259. papa. Apostolski kralj Mađarske je njegovo carsko veličanstvo car Franc Jozef I… U podužem spisku zaslužnih da se nađu u ovom zapisu našlo se mesta i za Mihalja Hofmana, gradonačelnika, Janoša Cedlera, glavnog kapetana… te svi senatori somborski.
20.06.1749.
Po prvi put je predstavnike Magistrata, tek uvedenog Sombora u red slobodnih i kraljevskih gradova, pozvao na sednicu u Požunu njemu po značaju ravnih gradova, Esterhazi Ferenc “od Galante”. Koristeći istovremeno priliku da im čestita veliki milodar kojim ih je obdarila carica Marija Terezija, on im upućuje i najbolje želje za brz napredak, sa izrazima i svoje naklonosti.