Alternativa, Povelja, Statut (normativni okvir somborske lokalne samouprave u periodu 1749-1918)
Gradska biblioteka u Subotici i Bunjevački informativni centar u Subotici priredili su, 14.09 2015. godine promociju knjige u izdanju Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“ iz Sombora koja je objavljena polovinom avgusta 2014, pod nazivom „Alternativa, Povelja, Statut (normativni okvir somborske lokalne samouprave u periodu 1749-1918)“, koju su načinili doc. dr Miloš Petrović i Vladimir Jerković, doktorant na Filološkom fakultetu u Beogradu. Na promociji su učestvovali porod autora i direktor subotičke biblioteke g. Dragan Rokvić koji je predstavio govornike, a prisutnima se obratio i direktor Bunјevačog informativnog centra g. Mirko Bajić. Izlaganje koje je trajalo sat vremena započeo je Vladimir Jerković koji je govorio o ediciji Somborska baština i pojedinostima u vezi ovog izdanja. Doc dr Miloš Petrović je govorio o pravnim aktima koji su sredinom 18. veka oblikovali somborsku lokalnu samoupravu koja je ostala gotovo nepromenjena sve do 1918. godine. Prof Petrović je istakao značaj Alternative, za koju je rečeno da je ne možemo smatrati ugovorom, nego izrazom slobodne volje bunjevečke nacionalne zajednice u Somboru onoga vremena da u novim okolnistima, kada je prestala potreba za vojnim angažmanom ovih prekaljenih boraca, a unutar carevine koja je bila ujedno i velika katolička država, podele vlast i funkcije u Gradu Somboru sa „hrišćanima grečeskoga zakona“, Srbima koji su se zajedno sa Bunjevacima borili kao graničari na strani Austrijske carevine, te shodno žrtvama i uspesima u borbi i stekli pravo na, u to vreme, ipak neverovatne zahteve. Dakle, prof Petrović načino je osvrt na poznate delove slavne somborske prošlosti u kojoj je možda i momenat od najveće važnosti za sticanje carskih privilegija koje će uživati svi stanovnici bez obzira na veroispovest upravo akt koji su obnarodovali Bunjevci obrativši se javno dvoru sa svojom Alternativom. Upravo je to doprinelo da u svemu i po jednakom broju i pravoslavni i katolici u statusu građana, što se tada odnosilo na jedna manji deo stanovništva, dele vlast u upravi i drugim ustanovama, u kojima su se rukovodioci smenjivali periodično. Nakon razmatranja opšteg pravnog položaja slobodnih i kraljevskih gradova u nekadašnjoj kraljevini Ugarskoj, prof Petrović je predstavio i pomenuta tri dokumenta, iz kojih je, tokom narednih decenija, iznikla i sva ostala pravna regulativa Sombora. Potom, prof Petrović postavio ih je u međusobno logički i pravni kontekst, te time ostvario jasnu i potpunu istorijsku sliku o pravnim temeljima, koji su omogućili da Sombor stane na prag građanskog društva i, ubrzo, postane administrativno, privredno, prosvetno i kulturno središte Bačke. Naročito je istaknuto to da upravo zbog Povelje koja je prihvatila stavove bunjevačkog naroda i bilo moguće da ovo stanovništvo nastavi da živi u Somboru, iako je planirano preseljenje svih graničara južnije u Srem, odnosno ovaj dukument je bio inkluzivan i za pravoslavno stanovništvo koje je, kao retko gde, imalo puno pravo upravljanja svojim gradom i imovinom zahvaljujuči ponajviše činjenici da su predstavnici Katoličke srkvene opštine, Bunjevci, Alternativom omogućili sve te aspekte. O važnosti dokumenata govorio je Vladimir Jerković navodeći to da je značaj pravnih regulativa, spisa i dokumenata jednako proporcijalna uspešnosti društveno-političkog angažmana srpskog i bunjevačkog stanovništva usmerenog ka uspostavljanju pravila, zakona i uredbi prema kojima bi i ovo stanovništvo, a na teritoriji Slobodnog i kraljevskog grada Sombora, uživalo u kritirijumima i standardima pravno regulisane i propisima omeđene društvene stvarnosti zasnovane na retko, u tim vremenima, viđenom egalitarizmu, toleranciji i kooperativnosti. Nakon promocije bilo je vremena za pitanja prisutnih, a g. Mirko Bajić je otkupivši deo tiraža ispred Bunjevačkog informativnog centra obezebedio svim prisutnima da po jedan primerak ove knjižice zadrže za sebe.