Otkrivena bista Janoša Hercega
U dvorištu Dečijeg odeljenja Gradske biblioteke Karlo Bijelicki, 14. aprila 2012. godine, svečano je otkrivena bista somborskog i vojvođanskog mađarskog književnika Janoša Hercega.Bista Janoša Hercega postavljena je pored druga dva somborska književna velikana, Veljka Petrovića i Lazе Kostića, sedamnaest godina nakon književnikove smrti. Priča o postavljanju spomen obeležja začeta je još na komemoraciji povodom Hercegove smrti 1995. godine, kada su tadašnji zvaničnici obećali i prevođenje njegovih radova na srpski jezik i davanje njegovog imena ulici u kojoj se rodio. Od svega obećanog za sada je jedino bista ugledala svetlost dana. - Hercegova dela ne treba prevoditi zbog toga što je posle Trijanonskog sporazuma preuzeo ulogu stvaraoca veza između nacionalnih kultura, već zbog toga što je sve što je napisao esencija istorije Sombora i regiona, pa je nedopustivo da istoriju koju je dokumentovao upoznaju samo čitaoci mađarskog jezika - kazao je Jožef J. Fekete na konferenciji priređenoj povodom otkrivanja biste Janoša Hercega.Fekete je kazao da na primer u romanu „Módosulások” (Promene) piše o Somboru i o tome kako je postao ono što je danas.Inicijativu za postavljanje biste Janošu Hercegu podržali su Gradska biblioteka Karlo Bijelicki, Gradski muzej, Narodno pozorište Sombor, Mađarska građanska kasina. - Prva ideja o bisti rodila se u Istorijskom arhivu kada je direktor bio Aleksandar Kaič - kazao je Ištvan Šiling, etnolog i univerzitetski profesor, koji je tada bio zaposlen u Istorijskom arhivu.- Gledali smo u dvorište biblioteke i direktor me je pitao, još za Hercegovog života, šta mislim, čija bista treba da bude treća. Odgovorio sam mu da bi to trebalo da bude Janoš Herceg - ispričao je Ištvan Šiling. On je kazao da postoji nekoliko magnetofonskih traka sa razgovorima koje je vodio sa Janošom Hercegom o sećanjima na Veljka Petrovića, Milana Konjovića i druge teme.Književnik David Kecman pročitao je prepev jedne Hercegove pesme, a o značaju njegovog rada govorio je Radivoj Stokanov iz Gradske biblioteke. Na književnikov život u Doroslovu osvrnuo se Laslo Mesaroš, predsednik tamošnjeg Mađarskog kulturno-umetničkog društva „Moric Žigmond” i član Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine.Od obećanja datih na komemoraciji povodom smrti Janoša Hercega za sada je ispunjeno samo postavljanje biste. Za vojvođansku kulturu bilo bi vrlo značajno prevođenje njegovih radova na srpski jezik, a ostalo je još i pitanje ulice koja bi nosila njegovo ime. To je delimično ispunjeno, jer je doneta odluka o krštenju ulice, ali ona za sada postoji samo u urbanističkim planovima i nalazi se na kraju grada. Prvobitni predlog bio je da ime Janoš Herceg ponese ulica Ivana Cankara, ona u kojoj se ovaj značajni somborski književnik rodio.Domaćin skupa o Janošu Hercegu bio je član Gradskog veća Čaba Sakač.Tivadar Farago