Градска библиотека "КАРЛО БИЈЕЛИЦКИ", Краља Петра I 11, 25101 Сомбор, 025/431-011, 025/482-827

Edicija Konstantin

Gradska biblioteka Karlo Bijelicki u Somboru pokrenula je ediciju prevoda sa ciljem da čitaocima omogući jasno i nesmetano proučavanje i razumevanje određenih naslova koji nikada ranije nisu prevođeni na srpski jezik.U 2014. godini, na predlog direktora Gradske biblioteke Karlo Bijelicki u Somboru, Vladimira Jerkovića, ustanovljena je Edicija Konstantin, a prvo prevedeno delo koje se nalazi pred čitaocima jeste Adam Smit i moderna sociologija koje u originalu na engleskom jeziku slovi Adam Smith and Modern Sociology: A Study in the Methodology of the Social Sciences, Albion W. Small, [1907]. Chicago University Press. Autor ove knjige je Albion Smol osnivač departmana za sociologiju, prvog u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je bio veliki borac za priznavanje i utemeljenje sociologije kao posebne naučne discipline u akademskim studijama na univerzitetima. Ova knjiga predstavlja jedno od značajnijih dela Albiona Smola, objavljeno davne 1907. godine, a budući da knjiga za predmet uzima ostvarenja velikog filozofa morala i jednog od najuticajnih mislilaca na polju ekonomije Adama Smita, odnosno njegova kapitalna dela Bogatsva naroda (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda) i Teoriju moralnih osećanja, moguće je pretpostaviti da će prva knjiga u novoj ediciji postići svoj cilj i opravdati uložen trud i dobre namere.  Ovaj prevod, ne samo da predstavlja omaž Albionu Smolu, nego doprinosi i razumevanju dela Adama Smita koji važi za jednog od neprikosnovenih mislilaca svih vremena, a čije pisanje predstavlja obaveznu literaturu na različitim studijskim programima mnogih univerziteta danas. Sa druge strane, nesporan je značaj Albiona Smola i jasna je potreba da se i na ovaj način ukaže na ovog autora, koji je dao svoj nepobitan doprinos nauci sociologije. Knjigu su preveli Atila Sabo i Vladimir Jerković, a pogovor je napisao prof dr Srđan Šljukić redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, koji u pogovoru, između ostalog piše: Put konstituisanja jedne nauke, koji vrhuni njenim pretvaranjem u disciplinu koja se uči na univerzitetu, veoma često nije ni jednostavan, ni lak. Na tome putu moguće su brojne stranputice; on je popločan mnogim teškoćama i preprekama. Laiku sve to izgleda jednostavno, ali oni koji prate ove probleme dobro znaju da je još kako bilo, ima i (verovatno) biće propalih pokušaja da se nekakva intelektualna delatnost pretvori u ono što danas zovemo nauka. Biti naukom predstavlja vrstu društvenog priznanja, institucionalizaciju nove i do tada sporadične delatnosti i otvara široke mogućnosti saznanja na određenom polju, uz podršku raznovrsnih društvenih organizacija; nije isto biti „usamljeni strelac“ i delati u društvenom sklopu, zajedno sa drugima...Pri tome, valja svakako znati da društvo ništa ne čini samo, nego se kao akteri uvek (barem u poslednjoj instanci) pojavljuju pojedinci. To znači da bez agilnih pojedinaca, bez onih koji su spremni da se, često uz ne mala odricanja, posvete društvenoj promociji buduće nauke, nije moguće računati na konačni uspeh. Sve su nauke imale svoje, te i takve ličnosti kojima duguju svoj današnji status.  Pri reči o važnosti ove knjige Šljukić navodi: U Smolovoj knjizi o Adamu Smitu, čiji je podnaslov „Studija o metodologiji društvenih nauka“, moguće je videti i iz nje razumeti gotovo sve Smolove stavove koje je on inače zastupao, te ovo delo treba smatrati posebno značajnim. Tu se mogu naći njegovo gledište o sociologiji i njenoj ulozi u društvenom životu i među društvenim naukama, njegovo poimanje metodologije, čak i određeni političko-ideološki stavovi... Glavna Smolova namera ovde je bila da pokaže značaj i uticaj ideja Adama Smita na sociologiju i njen razvoj. Odmah na početku on ističe značaj povezanosti i međusobne saradnje društvenih nauka, smatrajući da je izolovana nauka u stvari bezvredna nauka i da je ekonomija bez sociologije kao „gramatika bez jezika“. Smitovo glavno delo Bogatstva naroda u svojoj suštini jeste sociološko ispitivanje u kojem je naglasak na ekonomiji. Smitova filozofija nipošto ne može biti svedena na ekonomiju i to je ono što se, u decenijama nakon njegove smrti, potisnulo i zaboravilo. Pitanje ekonomskih tehnika tek je četvrti njen element, dok su prethodni religija, etika i građanska prava. Ključni koncept Smitove filozofije je moralni poredak, stoga su u centru njegove pažnje ljudi i njihove potrebe: cilj proizvodnje nije gomilanje kapitala, već potrošnja, tj. zadovoljavanje ljudskih potreba. Sa prvom knjigom iz nove edicije prevoda Gradska biblioteka Karlo Bijelicki namerava pružiti svoj skroman doprinos čitalaštvu na nacionalnom nivou, budući da u ovom slučaju nudi knjigu, do sada ne prevedenu, sa tematikom i danas, možda naročito izraženo, aktuelnom prožetu sadržajem koji je veoma zanimljiv za čitanje i onima kojima ekonomija, filozofija morala ili sociologija nisu predmeti većeg interesovanja. Sa ovim prevodom somborska biblioteka konkurisala je za priznanje pod nazivom Izdavački poduhvat godine na Novosadskom salonu knjiga koji će za koji mesec biti otvoren u Novom Sadu, a na kojem će, na posebnom štandu, biti predstavljeno svih 26 izdanja naše biblioteke objavljenih u proteklih 20 meseci.