Градска библиотека "КАРЛО БИЈЕЛИЦКИ", Краља Петра I 11, 25101 Сомбор, 025/431-011, 025/482-827

Književno veče posvećeno Milanu Čoliću

U organizaciji Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“ u Somboru i Jevrejske opštine Sombor priređeno je spomen veče prevodiocu Milanu Čoliću (Jakir Feld). Na promociji  se okupljenima obratila dr Draginja Ramadanski, slavista, redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu, prevodilac i poznavalac rada i stvaralaštva Čolićevog, koja je govorila i o prevodu romana „Majstor i Margarita“, koji je na našem jeziku postao dostupan pregalaštvom preminulog prevodioca još šezdesetih godina prošlog veka. 
Veče je osmišnjeno tako da predstavlja omaž Milanu Čoliću, o kojem je govorila Gabrijela Zambo, koja je ujedno bila i moderator večeri, saradnica profesorice Ramadanski i dipl. filolog za ruski jezik i književnost. Gđica Zambo je upoznala publiku sa biografijom Milana Čolića, od rođenja u Češkoj, godina provednih u logoru, budući da je Jevrejin, preko menjanja imena nakon dolaska sa majkom u Jugoslaviju, do višegodišnjeg boravka u Gerontološkom centru u Somboru, i sve do smrti januara meseca prošle godine. Sociolog, ali i najpouzadniji somborski istoričar, g. Milan Vojnović, u prvom delu izlaganja govorio je kao prijatelj Čolićev, sećao se susreta i razgovora da bi potom izneo pojedine zanimljivosti u vezi sa otkrićima i vezama Čolićevim. 
Skupu se obratila i predsednica Jevrejske opštine Sombor, gđa Sandra Papo Fišer, budući da je čitava zaostavština, i sva lična imovina ovog čoveka, testamentarno, predata zajednici. Gđa Papo Fišer je navela da će, a nakon završetka ostavinske rasprave, po sudskom rešenju učinti dostupnim materijal koji je ostao iza Čolića, onima koji budu pokazali interesovanje za sadržaj onoga što je ovaj prevodilac neverovatne lične biografije ostavio. Pored ovih govornika, reč je imao i Vladimir Jerković, koji je govorio o svom upoznavanju sa Čolićem, saradnji, o objavljivanju knjige Antologija čeških priča u izdanju naše biblioteke, o nezavidnom položaju prevodioca u nas već duže vreme i najzad, o potrebi stvaranja nacionalne strategije u vezi sa prevođenjem svega već propuštenog i svega aktuelnog, kako bi se nacionalni interes sačuvao, a čitaocima i istraživačima omogućilo da uživaju i upoznavaju  se sa ostvarenjima važnim za svetsku kulturnu baštinu i nauku. 
Jerković je konstatovao, da nepostojanje plana i sistemskog rešenja za ovaj problem ukazuje na to da bi valjalo da najviše institucije donesu strategije i učine odlučne korake ka prevazilaženju problema, koji samo donekle, u neznatnoj meri, umanjuju entuzijasti i retki slučajevi pri izdavačkim kućama, ali i da to nije najbolji način kako bi se prema potrebi prevođenja najvećih svetskih ostvarenja u nauci, književnosti i kulturi trebalo odnositi, a kada je reč o omogućavanju pristupačnosti tim značajnostima na maternjem jeziku.