Градска библиотека "КАРЛО БИЈЕЛИЦКИ", Краља Петра I 11, 25101 Сомбор, 025/431-011, 025/482-827

Izložba: Slike vremena i događaja na srpskom novcu

Izložba je otvorena do 28. septembra
Sala Dečjeg odeljenja Gradske biblioteke,
 Trg cara Lazara broj 3
Organizovane posete izložbi zainteresovane ustanove i pojedinci mogu zakazati na broj telefona 025/431010 radnim danima od 8 do 19 sati. 


U petak 1. septembra 2017. godine sa početkom u 18 časova otvorena je izložba Slike vremena i događaja na srpskom novcu: novac kneževine i kraljevine Srbije povodom obeležavanja manifestacije Dani evropske baštine.
Naime, Narodna banka Srbije je prošle godine u ovo vreme zajednički sa Gradskom bibliotekom „Karlo Bijelicki“ u Somboru priredila višednevne radionice za učenike osnovih škola u Somboru, Kljajićevu i Bačkom Monoštoru, kada su tokom te nedelje, mladi poučavani o istoriji našeg naroda, nastanku državnosti, odnosno kada su putem neposrednog kontakta zaposleni u Muzeološkom odeljenju Narodne banke Srbije predstavili Somborcima likove, događaje i znamenitosti koje nas uče o nacionalnoj istoriji, a ovekovečeni su upravo na kovanicama i novčanicama srpskog dinara.
Ova izložba autorsko je delo Narodne banke Srbije i Sombor je treći grad u kojem je prikazana, smeštena je u sali Dečjeg odeljenja Biblioteke i otvorena je do 28. septembra. Naročito je zanimljiva za učenike škola u našoj opštini, ali i sve druge, poput numizmatičara itd. Organizovane posete izložbi zainteresovane ustanove i pojedinci mogu zakazati na broj telefona 025/431010 radnim danima od 8 do 19 sati. 
Pre otvaranja postavke prisutnima se obratio direktor biblioteke Vladimir Jerković navodivši da: „Novčanice predstavljaju oblik novca, ili surogat, poznat pod nazivom papirni novac, koji predstavlja svojevrsnu robu koju je moguće razmeniti za bilo koju drugu robu ili uslugu. Novčanice, ali i kovanice, kao sredstvo plaćanja predstavljaju, kako obračunsku jedinicu i vrednosnu univerzaliju, tako i sredstvo razmene. Razne države emitenti specifičnih valuta ili novčanih jedinica, polažući ekskluzivno pravo na proizvodnju, odnosno kovanje i štampu, odabirom određenih likovnih rešenja, koje će pored obaveznog arapskog broja koji determiniše vrednost apoena predstavljati društveno-istorijsko-kulturne kvalitete, na neposredan i konkretan način utiču na percepciju šireg društvenog i kulturnog konteksta kojeg bi trebalo da predstavljaju osobe i objekti prikazani na novčanicama i kovanicama. Predmet ove izložbe jesu likovi, događaji i institucije prikazane na raznim apoenima srpskog dinara, kao svetski priznate valute sa pripadajućim vrednosnim i drugim markerima, kako u periodu uspostavljanja državnosti i stvaranja kraljevine tako i u dobu nastanka Kneževine Srbije.“ Nastavivši u svom kraćem obraćanju Jerković je ukazao i na potrebu promena izgleda novčanica te plasirao predlog rečima: „U cilju jasne standardizacije hijerarhije značajnih osoba iz kulturnog, političkog, društvenog i istorijskog kontigenta, ali i događaja i ustanova koje su od značaja za državnost i narodnu tradiciju, povremeno je potrebno, čak nužno, sagledati kriterijume za odabir, ne likovnih rešenja, nego upravo osoba i lokaliteta ili objekata koji u jednoj jasno strukturisanoj formi najbolje predstavljaju elemente državnosti, nacije, kulturno-geografske kuriozitete i druge autentične specifičnosti. Novčanice i kovanice kao simbol duha vremena i kao svedočanstvo epoha, duboko sam ubeđen, upravo sada zaslužuju reviziju akuelnih ’likovnih rešenja’ kako bi se na što utemeljeniji, objektivniji i reprezentativniji način predstavile vrednosti našeg savremenog društva i pri tome donekle, odredio stav prema prošlosti, u ipak turbulentnom diskursu postmodernosti iz kojeg je moguće iznedriti nešto vrednosno determinisanije od onoga što sada jeste na sredstvima plaćanja koja su u opticaju.“
Izložbu je otvorio g. Marko Purić, direktor filijale Narodne banke Srbije za Vojvodinu pročitavši govor o motivima nastanka ovakve izložbe, značaju čitavog narativa, ulozi novca ne prosto kao sredstva razmene, plaćanja i slično, nego kao medija u komunikaciji sa drugim narodima i neposrednog prikaza duha vremena u kojem je štampan i kovan.